Pravo glasa za žene HRONOLOGIJA DOGAĐAJA

(1917. prvo je dato pravo glasa ratnim udovicama, ženama koje služe u vojsci i ženskim srodnicima muškaraca koji služe u vojsci. Aboridžini, muškarci i žene nisu dobili pravo glasa do 1960. Tek 1948. godine, kada je Kanada potpisala UN-ovu Opću deklaraciju o ljudskim pravima, bila je prisiljena ispitati pitanje diskriminacije Aboridžina.)

(Urugvaj je jedna od prvih zemalja na svijetu koja je ženama omogućila potpuno jednaka građanska prava i opće biračko pravo (u svom Ustavu iz 1917.).

(Od 1918-1928., žene su mogle glasati sa 30, sa imovinskom kartonom ili kao diplomirane studentice britanskih univerziteta, dok su muškarci mogli glasati sa 21 godinom bez ikakvih preduvjeta. Od 1928. godine žene su stekle jednaka prava kao i muškarci.)

(Od 1918., s ostatkom Ujedinjenog Kraljevstva, žene su mogle glasati sa 30 – s obzirom na imovno stanje i obrazovanje, dok su muškarci mogli glasati sa 21 godinom bez ikakvih preduslova. Od odvajanja 1922. godine, Irska je dala jednaka glasačka prava muškarcima i ženama.)

(Nakon 1919. muškarci su mogli glasati od 24. godine života, dok su žene imale pravo glasa od 30. godine. Za oba spola postavljeni su i obrazovni i ekonomski kriteriji, ali svi su kriteriji bili veći za žene. Nakon 1945. i muškarci i žene stekli su opće biračko pravo od 20. godine.)

(Zagarantovano Ustavom iz 1919., a pravo glasa na općinskom nivou i u nacionalnom parlmentu žene su dobile 1948.)

(Iako su žene imale pravno pravo glasa, crnim ženama je 1927. godine bilo uskraćeno glasačko pravo u brojnim južnim državama.)

(Žene su nakratko imale biračko pravo od 1924. do 1926., ali izostanak izbora znači da nikada nisu imale priliku izaći na birališta do 1933., nakon što su stekle pravo glasa Ustavom iz 1931. donesenim nakon izbora. Vlada je pala nakon što su samo dva puta održani izbori na kojima su žene mogle glasati, a više nitko nije glasao do smrti Francisca Franca.)

(Unatoč tome što je Ekvador 1929. godine dodijelio biračko pravo ženama, što je bilo ranije od većine nezavisnih zemalja u Latinskoj Americi (osim Urugvaja, koji je ženama odobrio biračko pravo 1917.), razlike između muškog i ženskog biračkog prava u Ekvadoru uklonjene su tek 1967. (prije toga je ženskog glasanja bilo opciono 1967., dok od je od 1967. obavezno za oba spola).

(Kao dio Kraljevine Rumunjske, ženama koje su zadovoljile određene kriterije bilo je dopušteno glasati na lokalnim izborima, počevši od 1929. Nakon Ustava 1938., biračko pravo je izbornim zakonom 1939. prošireno na opće izbore. 1940., nakon formiranja Moldavskog SSR-a, jednaka glasačka prava dodijeljena su muškarcima i ženama.)

(1929. mogle su glasati samo pismene žene, od 1935. ista prava uživaju sve žene)

(Počevši od 1929. godine ženama koje su zadovoljile određene uslove bilo je dopušteno glasati na lokalnim izborima. Nakon Ustava iz 1938. godine, biračko je pravo izbornim zakonom 1939. prošireno na žene i za opće izbore. Žene su mogle glasati ravnopravno s muškarcima, ali i muškarci i žene imali su ograničenja, a u praksi su ograničenja pogađala žene više nego muškarce. 1946. muškarcima i ženama dodijeljeno je potpuno jednako pravo.)

(1930. samo pismene žene, na lokalnim izborima; 1950. bezuvjetno pravo glasa)

(1930. Europljanke i Azijke, 1994. sve žene su dobile pravo glasa)

(1930. lokalni izbori, 1934. nacionalni izbori)

(Počevši od 1936. godine žene su mogle glasati; međutim, ovo je glasanje, kao i za muškarace, bilo ograničeno na one koji su mogli dokazati da imaju prihod od 300 dolara godišnje ili više.)

(Udate žene (i udovice) stekle su pravo glasa na lokalnim izborima 18. januar 1937., ali nisu se mogle kandidirati. Žene koje nisu bile udate isključene su iz glasanja. Komunistički režim je u septembru 1944. godine osigurao pravo glasa za sve žene.)

(za Europljane 1937., za sve građane 1945.)

(1938. ograničeno pravo glasa – samo za pismene žene i one koje su imale određene prihode)

(Žene stekle pravo glasa 1939., uz ograničenja koja zahtijevaju pismenost i zreliju dob. Sva ograničenja ukinuta su 1950., ali žene su pravo da se kandiduju dobile tek 1961.)

(Ograničeno biračko pravo žena 1941. (uvjetovano stepenom obrazovanja), bezuvjetno pravo glasa 1946.)

(Francuskinje nisu imale nikakva prava prije 1944.)

(1945. pravo glasa su imale samo pismene žene, od 1965. bezuvjetno pravo glasa)

(Jednostranačka država)

(Sjeverna Koreja je jednopartijska država i samo se jedan kandidat (iz jedne partije) pojavljuje na glasačkom listiću.)

(Nakon okupacije Palestine i formiranja države Izrael)

(Od 1934. do 1949. godine, žene su mogle glasati na lokalnim izborima sa 25, a muškarci na svim izborima sa 21. U oba slučaja pismenost je bila uslov.)

(Nakon tridesetogodišnje bitke za izborno pravo, usvojen je zakon kojim se omogućilo ženama da glasaju.)

(Izbori su trenutno obustavljeni od 1962. i 1965. I muškarci i žene imaju glasačko pravo samo na lokalnim izborima.)

(Jednopartijska država pod Demokratskom strankom Ekvatorijalne Gvineje od 1987; izbori u Ekvatorijalnoj Gvineji ne smatraju se slobodnim ili fer.)

(kad je proglasio nezavisnost od Pakistana)

(1971. na federalnom nivou, između 1959 i 1991. i na kantonalnim nivoima)

(Pravo glasa ukinuto 1999., ponovo vraćeno 2005.; svi koji glasaju moraju biti državljani Kuvajta najmanje 20 godina)

(Nakon sticanja nezavisnosti.)

(Zapadna Obala 1976.)

(Iako Ustav to zahtijeva, opći izbori su se više puta odgađali. Do sada su održani samo općinski izbori.)

(Ograničeno pravo glasa i muškarcima i ženama.)

(U decembru 2015. ženama je prvi put dopušteno da glasaju i kandidiraju se. Pravo glasa i za muškarce i za žene ograničeno je na općinske izbore.)

(Papa, kojeg tajnim glasanjem bira konklava kardinala-muškaraca, vođa je Katoličke crkve i po službenoj dužnosti vrši vrhovnu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast.)