Magazin za žene. I muškarce, one prave.

Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama (UN CEDAW) usvojile su članice Ujedinjenih naroda 1979. Time su žene dobile međunarodno-pravni instrument u borbi protiv diskriminacije na osnovu spola. Bez ravnopravnosti spolova nema ni demokratskog društva. Koliko je Bosna i Hercegovina demokratsko društvo, procijenite na osnovu nekoliko činjenica izdvojenih iz mora problema s kojim su suočene žene u bh. društvu:

  • Na teritoriji BiH postoji devet sigurnih kuća sa 173 raspoloživih mjesta.
  • Na području Federacije BiH ima šest sigurnih kuća za smještaj žrtava nasilja u porodici. One djeluju u okviru nevladinih organizacija. ►ALARM!
  • U Republici Srpskoj djeluju tri sigurne kuće pri nevladinim organizacijama. ►ALARM!
  • Statistike pokazuju da je 70% korisnica nezaposleno i ekonomski ovisno od partnera, što je bio jedan od osnovnih uzroka ostajanja u zajednici sa partnerom.
  • Najveći broj korisnica (38%) je u starosnoj dobi od 25 do 35 godina. ► ZABRINJAVAJUĆE!
  • Boravak u sigurnoj kući  uključuje i određene programe oporavka žrtve. Ti programi su: individualni i grupni, terapijski rad, savjetovanje, porodična terapija, okupaciona terapija, medicinsko zbrinjavanje, pravna pomoć, te ekonomsko osnaživanje. ► KO TO RADI, FINANSIRA?
  • Više od 122 hiljade žena nema nikakvo obrazovanje, njih 190 hiljada ima nepotpuno osnovno obrazovanje, a skoro 370 hiljada žena ima završenu samo osnovnu školu.  ►NEDOSTAJE SISTEMSKO OPISMENJAVANJE. SIROMAŠTVO PREPREKA OBRAZOVANJU.
  • Ekonomskim osnaživanjem žena bavi se gotovo isključivo nevladin sektor, pa se tako rješavaju sporadični slučajevi.

U BiH danas postoje institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova, od zakonodavne pa do izvršne vlasti, ali je faktualno stanje drugačije. Put ravnopravnosti mora značiti: POVEĆANJE BROJA ŽENA U SVIM OBLASTIMA ŽIVOTA I RADA. U ovaj proces moraju biti uključeni svi, bez izuzetka. Simultan rad na institucinalnom rješavanju problema i podizanju svijesti, kako kod muškaraca, tako i kod žena. Dosadašnja iskustva pokazuju da procese koji se bave ravnopravnošću žena potpomažu uglavnom strane institucije i organizacije. Ovo svakako želimo promijeniti. Mi smo Bosanke i Hercegovke, ne Šveđanke. (Prema posljednjem indeksu ravnopravnosti spolova u Europskoj uniji, Švedska se nalazi na prvom mjestu.) Želimo da naša država preuzme odgovornost za naš socio-ekonomski položaj i svaki drugi vid ravnopravnosti koji imaju žene širom svijeta. Ne formalno, nego suštinski.